Telašćica, prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m. Na istočnoj obali su uvalice Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadu Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zapadnom proširenju su otočići Donji i Gornji školj, u srednjem otočić Farfarikulac, a u istočnom - koji dopire do otoka Velika Aba i Katina - grebeni Gozdenjak, Galijola i otočić Korotan. Sjeveroistočna obala Telašćice je pretežno gola, a jugozapadna pod borovom šumom, maslinama i smokvama; podalje od obale ima makije i mjestimice šume.

          Mir slano je jezero na Dugom otoku između zaljeva Telašćica i otvorenog mora, od kojega ga dijeli uski prostor Priseke. Nalazi se na jugozapadnom dijelu parka prirode Telašćice. Površina jezera je 0,23 km², dubina oko 5,8 m - 6 m, a duljina oko 910 m. Najveće je širine 300 metara. Jezero je poseban geomorfološki fenomen na 146 metara nadmorske visine.

Nastalo je potapanjem nakon zadnjeg ledenog doba . Morska se je razina podigla za otprilike 120 metara. Tad je krška depresija ispunila se morem, koje u nju prodire kroz brojne podzemne mikropukotine. Sjeverna strana osobita je brojna tim pukotinama. Za plime su uočljivi izvori mora.

Posebnost jezera Mir jest iznadprosječna slanost, a u jednom se njegovom dijelu nalazi ljekoviti mulj. Za razliku od otvorenog mora, temperaturne amplitude jezerske vode mnogo su veće. Temperatura vode jezera ljeti može biti i do 6°C toplija od temperature obližnje morske vode.

Stanište je endemične vrste jegulje zvane "bižat" i "kajman". Obale su stjenovite sa škrapama, ponegdje pješčane. Plići djelovi jezera su stjenoviti, prema dubini dno je pelitno, a na jugoistočnom dijelu je fanga (ljekoviti mulj).