Od srpnja 2008. UNESCO-ovoj listi svjetske baštine pridruženo je i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije ističe se da su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale 'praktično nepromijenjene' od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici. 

    Vransko jezero na otoku Cresu  je slatkovodno jezero u središnjem dijelu otoka Cresa. Dugo je oko 5,5 km, široko do 1,5 km, a površina mu iznosi 5,5 km². Jezerska zavala oblikovana je u zoni trošnih krednih dolomita. U jezeru ima štuka, linjaka i šarana.

Telašćica, prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m. Na istočnoj obali su uvalice Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadu Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zapadnom proširenju su otočići Donji i Gornji školj, u srednjem otočić Farfarikulac, a u istočnom - koji dopire do otoka Velika Aba i Katina - grebeni Gozdenjak, Galijola i otočić Korotan. Sjeveroistočna obala Telašćice je pretežno gola, a jugozapadna pod borovom šumom, maslinama i smokvama; podalje od obale ima makije i mjestimice šume.

      U srcu Istre, kraj sela Feštini, nedaleko od Žminja svojim se prirodnim ljepotama ističe špilja Feštinsko kraljevstvo. Prilikom ulaska u špilju ponajprije čujete skladan zvuk kapljica koje od pamtivijeka stvaraju prekrasan podzemni nakit ispod kojega se zrcale jezerca puna vode nakapnice.

Da bi bila dostupna za posjetitelje, u unutrašnjosti su špilje, uređene sigurne staze duljine stotinjak metara. Špilja obiluje i prekrasnim sigastim oblicima među kojima ćete lako prepoznati 'čarobnjakov šešir', 'kulu babilonsku' i ogromna 'šišmiševa krila' neobično prekrivena ogrankom korijena vinove loze koja se napaja vodom sa špiljskog dna.