Sjedište slobodnog i kraljevskog grada Varaždina nalazi se u vijećnici koja dominira glavnim gradskim Trgom kralja Tomislava. Vlasnik Starog grada Juraj Brandenburg je 1523. godine poklonio Varaždincima prvu kamenu kuću te ona postaje sjedište gradskog “magistratuša” odnosno “rihtara”, preteče današnjeg gradonačelnika. Tijekom stoljeća vijećnica je mijenjala svoj izgled da bi današnji oblik s tornjem na sredini dobila 1791. godine, nakon što je stara vijećnica izgorjela u požaru 1776. godine.

        Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća. Najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske.

       Jedna od najstarijih građevina u Varaždinskim Toplicama čiji zvonik dominira naseljem sagrađena je u XV. stoljeću na temeljima srušene starije crkve. U XVIII. stoljeću je barokizirana tako da danas o gotičkom slogu svjedoče tek elegantni ukrasni potpornjaci s vanjske strane građevine. Godine 1765. crkva dobiva orgulje iz radionice glasovitog Antoniusa Römera iz Graza, a poslije 1880. godine dobiva dva mramorna oltara iz Zagrebačke katedrale, remek djela baroknog kiparstva, rad Francesca Robbe, jednog od najpoznatijih baroknih kipara na tlu Hrvatske i Slovenije. Zajedno sa orguljama oltari čine iznimni barokni ambijent.

         Kako bi zaštitio svoj posjed, vlasnik Toplica, zagrebački Kaptol, 1376. godine uz župnu crkvu gradi kaštel (utvrdu). Tijekom XVI. stoljeća u vrijeme turske opasnosti dograđuje se kulama, grabištem kojeg je punio potok termalne vode i lančanim mostom. Uz tri ugaone kule dobiva još istočnu i zapadnu. Prestankom Turske opasnosti, 1695. godine kaštel je pregrađen u barokni dvorac i postaje prvi kupališni hotel. U XVIII. stoljeću zatrpano je okolno grabište, a krajem XIX. stoljeća pročelje Starog grada obnovljeno je u neogotičkom stilu.